INTELIGENCIJA PASA

Inteligenciju psa je teško definirati; znanstvenici se još uvijek spore
kolika je ona. Dovoljno je teško uspoređivati ljude odgojene u različitim
kulturama. Kod pasa je ovo pitanje još teže - različite pasmine su
razvile različita fizička svojstva i prirodne instinkte. Pomislite samo na
odmah uočljive razlike između patuljastih i divovskih pasmina, pasa
čuvara i hrtova, borbenih pasa i ovčara.
Pseći mozak je mnogo manji od ljudskoga. Njihova je sposobnost
razmišljanja uvelike smanjena, premda povremeno daju utisak kao
da prosuđuju o stvarima i ponašaju se na začuđujuće ljudski način.
Jedan od najčuvenijih primjera je bio Grey - friars Bobby, skaj terijer
koji je nakon gospodareve smrti slijedio lijes do groblja i odatle se
nije dao otjerati. Slijedećih 14 godina, do svoje smrti, pas je
provodio u okolici groblja, kao da je žalio za izgubljenim prijateljem i
gospodarom.
Stručni vodiči pasa mjere inteligenciju brzinom kojom pas uči nove
zadatke. S druge strane, vlasnici pasa je često mjere osjetljivošću
koju pas pokazuje u otkrivanju njihova raspoloženja i želja.
Predstavljaju li ti pojmovi istu vrstu inteligencije koju pokazuje
čovjek, teško je reći. Psi svakako pokazuju sposobnost učenja,
razumijevanja znakova i njihovog povezivanja s određenim pokretom
ili zadatkom. Ipak, oni ne slušaju slijepo, i posve su u stanju
odlučiti da nešto neće učiniti. Psi imaju mnogo životinjske inteligencije,
ali se čini da im nedostaje ljudska sposobnost zaključivanja i
povezivanja složenih apstraktnih misli.